Artritis facetnih zglobova lumbalne kralježnice

Što su facetni zglobovi lumbalne kralježnice?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Dva su susjedna kralješka međusobno povezana putem dva facetna zgloba (maleni zglobovi između kralježaka) koji se nalaze sa stražnje strana kralježnice. Unutar svakog facetnog zgloba nalazi se zglobna hrskavica. Zglobna hrskavica je glatko i elastično tkivo koje štiti površinu kostiju od oštećenja, te apsorbira opterećenje prilikom pokreta. Građena je od više slojeva. Uloga zglobne hrskavice je omogućiti glatko klizanje rubova kostiju jedne o drugu u zglobu, te smanjiti trenje i pritisak između njih prilikom pokreta. Lumbalna ili slabinska kralježnica (donji dio leđa) je građena od 5 kralježaka (označuju se velikom slovom „L“ i brojem (L1-L5)). Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori svih kralježaka u kralježnici, tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka (apsorbira opterećenje, štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja).

Što je artritis?

Artritis je bolest zglobova. Nastaje zbog trošenja i propadanja zglobne hrskavice, što je uzrokom razvoja brojnih problema unutar zgloba. Artritis facetnih zglobova lumbalne kralježnice odnosi se na postupno propadanje zglobne hrskavice unutar facetnih zglobova.

Kako dolazi do razvoja artritisa facetnih zglobova lumbalne kralježnice?

Artritis nastaje zbog mehaničkog trošenja zgloba (zglobne hrskavice) tijekom uporabe. Pokreti u kralježnici se vrše u facetnim zglobovima i preko diskusa. Ozljeda ili oštećenje jedne od tih struktura izravno utječe i na promjene u drugima. Degeneracija diskusa, postupno propadanje diskusa koje se događa uslijed normalnog procesa starenja, uslijed koje dolazi do stanjivanja diskusa i sužavanja prostora između kralješaka, uzrok je stvaranja većeg pritiska u facetnim zglobovima. Povećani pritisak znači i veće opterećenje za zglobnu hrskavicu zbog čega se ona postupno oštećuje i gubi svoja svojstva. Prijašnje ozljede (ligamenata, diskusa, kralježaka) mogu uzrokovati oštećenje zglobne hrskavice te promijeniti biomehaničke odnose unutar zgloba tako da se prilikom pokreta sve više sile (opterećenja) prenosi na hrskavicu. Hrskavica se vremenom sve više oštećuje i troši. Zbog oštećene zglobne hrskavice, kralješci se dodiruju i trljaju jedan o drugi prilikom pokreta. Dolazi do oštećenja kralježaka i stvaranja osteofita (koštanih izraslina) na rubovima kostiju u zglobu. Osteofiti uzrokuju pojavu boli i ograničenost pokreta. Bolest se razvija postepeno trošenjem zglobne hrskavice kroz više godina.

Kako prepoznati artritis facetnih zglobova lumbalne kralježnice?

Bolest se razvija sporo kroz više godina, simptomi napreduju od slabijih prema jačima. Prvi simptomi uključuju pojavu boli, otoka i ukočenosti. Bol i ukočenost su često prisutni u noći i ujutro. Kasnije su simptomi prisutni cijelo vrijeme. Bol se posebno pojačava prilikom aktivnosti saginjanja ili rotacije u donjem dijelu leđa. Bol se javlja u donjem dijelu leđa, a može se širiti u stražnjicu, prepone ili u natkoljenicu. Zbog pojave osteofita, dolazi do ograničenosti pokreta i do pojave krepitacija (zvukova „škljocanja“ ili „preskakivanja“ prilikom pokreta). Ako osteofiti pritišću izlaze živaca ili leđnu moždinu, može doći do slabosti mišića zdjelice, nogu i stopala, odnosno područja noge koje taj živac inervira. Javljaju se „trnci“, osjećaj peckanja, utrnulost i smanjene osjetne senzacije u tom dijelu noge.

Što napraviti?

Bolest je neizlječiva. Može se utjecati na smanjenje njene progresije, kao i na ublažavanje simptoma. Glavni cilj neoperativne metode jest što je moguće duže održavati funkcionalnost i otkloniti bol, odnosno što je moguće više odgoditi operaciju. Rehabilitacijski program započinje metodama za smanjenje boli i otklanjanje simptoma (primjena leda, topline, mirovanje). Preporučuje se spavanje i odmor u poziciji ležanja na leđima s nogama savijenima u koljenima (u toj je poziciji lumbalni dio kralježnice rasterećen). U nastavku terapije primjenjuju se metode trakcije (postupnog „izvlačenja“, odnosno postupnog pasivnog istezanja kralježnice) putem posebnih uređaja ili uz pomoć terapeuta kako bi se rasteretio donji dio leđa. Kineziterapijske vježbe pomažu pri smanjenju boli, povećanju opsega pokreta, povećanju jakost i izdržljivost, te smanjenju ukočenosti zgloba. Primarni je cilj povratiti stabilnost lumbalnog dijela kralježnice kroz jačanje mišića trbuha i donjeg dijela leđa. Primjenjuju se vježbe jačanja, istezanja, proprioceptivne vježbe za povrat snage, jakost, pokretljivosti i kontrole mišića trupa kao i mišića zdjelice i nogu. Rehabilitacijski program u prosijeku traje od 4 do 6 tjedana, ali vježbe je potrebno provoditi samostalno kod kuće i nakon završetka rehabilitacijskog programa. Rehabilitacija nakon operacije se provodi prema istim principima, ali je nešto kompleksnija i dugotrajnija.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.