Bol u donjem dijelu leđa

Kako je građena kralježnica?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Unutar zglobova između kralježaka nalazi se zglobna hrskavica (glatko i elastično tkivo koje štiti površinu zgloba- kralješke prilikom pokreta, apsorbira opterećenje i omogućava glatke pokrete u zglobu). Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“ koje je sastavljeno od lordoza i kifoza. Lordoze su „udubljeni“ dijelovi kralježnice (vratna i slabinska kralježnica), dok su kifoze „izbočeni“ dijelovi (prsna i križna kralježnica). Lumbalna ili slabinska kralježnica (donji dio leđa) je građena od 5 kralježaka (označuju se velikom slovom „L“ i brojem(L1-L5)). Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori svih kralježaka u kralježnici tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Kroz otvore sa svake strane kralježaka, iz leđne moždine, izlaze korjenovi živaca. Živčani korjenovi, koji izlaze iz lumbalne kralježnice, dalje se regrupiraju i granaju, te inerviraju područje zdjelice i noge. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“, jer apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja).

Što je bol u donjem dijelu leđa?

Većina ljudi tijekom života osjeti bol u donjem dijelu leđa. Bol u donjem dijelu leđa se definira kao bol u području lumbalne kralježnice. U najvećem broju slučajeva, bol u donjem dijelu leđa nestaje unutar 2 do 6 tjedana, samo u rijetkim slučajevima prerasta u kroničnu bol, što je simptom ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Kako dolazi do pojave boli u donjem dijelu leđa?

Mnogo je mogućih uzroka pojave boli u donjem dijelu leđa. U najvećem je broju slučajeva uzrok degeneracija. Degeneracija označava proces postupnog trošenja i propadanja diska i samog kralješka uslijed uporabe, odnosno kretanja i opterećivanja kralježnice (dio je normalnog procesa starenja). Starenjem ligamentarni prsten oko jezgre diskusa gubi svoja elastična svojstva (slabi), te može doći do njegova oštećenja i pucanja uslijed čega želatinozna jezgra „iscuri“ (istisne se) izvan diskusa (to se stanje naziva hernija diskusa- laički se još naziva i „iskakanje diska“). Također, starenjem dolazi do postupnog gubitka koštane mase zbog čega kralješci postaju porozniji i skloniji deformacijama. Zbog propadanja diskusa dolazi do suženja prostora između kralježaka kao i do sužavanja spinalnog kanala (kroz koji prolazi leđna moždina), odnosno dolazi do stanja koje se naziva spinalna stenoza. Posljedica je pritisak na leđnu moždinu ili izlaze živaca (razvoj radikulopatije- pritisak na živčane korjenove). Također, može doći i do razvoja artritisa (propadanje zglobne hrskavice) zglobova između kralježaka. Napredovanjem degeneracije dolazi i do stvaranja koštanih izraslina (osteofita) na površini zglobova kralježnice. Osteofiti mogu vršiti pritisak na okolne strukture i tako izazvati pojavu boli i ostalih simptoma. Do pojave boli može doći i zbog ozljede (pada ili udarca).

Kakva može biti bol u donjem dijelu leđa?

S obzirom na uzrok pojave boli, razlikujemo: mehaničku i neurogenu bol. Mehanička bol je uzrokovana procesom degeneracije i sužavanja prostora između kralježaka kao posljedice degenerativnog procesa, ili je posljedica ozljede (pad, udarac). Kod pojave mehaničke boli ne dolazi do pritiska na leđnu moždinu ili korjenove živaca. Obično se pogoršava nakon aktivnosti. Javlja se u području leđa, a može se širiti i u kukove, stražnjicu i bedra (ne prelazi ispod koljena). Neurogena bol uzrokovana je ozljedom živca u lumbalnom dijelu kralježnice. Javlja se kada korjenovi živaca ili živci bivaju pritisnuti. Najčešće je posljedica hernije diska ili spinalne stenoze (sužavanja prostora spinalnog kanala uslijed kojeg dolazi do pritiska na leđnu moždinu i/ili korjenove živaca). Simptomi se javljaju u području kukova, nogu i stopala koje taj živac inervira. Dolazi do pojave boli, slabosti i utrnulosti mišića nogu i stopala. Također, dolazi do pojave raznih osjetnih senzacija u nogama i stopalima (utrnulost, peckanje, trnci).

Koji su simptomi boli u lumbalnom dijelu kralježnice?

Simptomi se razlikuju ovisno o uzroku pojave boli i strukturi koja je oštećena. Najčešći simptomi su: bol u lumbalnom dijelu kralježnice, bol koja se širi u stražnjicu i bedra, bol koja se širi u razne dijelove noge sve do stopala (ovisno o živcu koji je oštećen), ukočenost leđa i smanjena pokretljivost, slabost mišića kukova, nogu i stopala, osjetne senzacije u nogama i stopalima (utrnulost, peckanje, trnci, i sl.).

Što napraviti?

Operacija je uvijek zadnja opcija. Operaciji se pristupa odmah ako pacijent gubi kontrolu nad mjehurom i stolicom ili ako dolazi do izrazite i nagle slabosti mišića. Pacijenti se upućuju na operaciju i ako nakon minimalno 3 mjeseca neoperativnog tretmana nema poboljšanja simptoma (mali broj pacijenata). Prvi cilj neoperativnog tretmana je smanjiti bol (odmor, ortoze za podupiranje lumbalnog dijela kralježnice, protuupalni lijekovi). U terapiji se primjenjuju kineziterapijske vježbe za povrat opsega pokreta (vježbe istezanja), jačanje, vježbe stabilnosti i ravnoteža, proprioceptivne vježbe za leđa, mišiće zdjelične regije i nogu, kao i za mišiće abdominalne regije i dubinske mišiće donjeg dijela leđa kako bi se povratila stabilnost lumbalne kralježnice. Poželjno je dio terapije provoditi i u vodenom mediju. Cilj neoperativnog tretmana je povrat mobilnosti, snage i funkcije. Terapija, kod slučajeva kronične boli, u prosjeku traje od 2 do 4 mjeseca.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.