Bol u vratu

Kako je građen vrat?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“ koje je sastavljeno od lordoza i kifoza. Lordoze su „udubljeni“ dijelovi kralježnice (vratna i slabinska kralježnica), dok su kifoze „izbočeni“ dijelovi (prsna  i križna kralježnica). Vratna je kralježnica građena od 7 kralježaka (označuju se velikom slovom „C“ i brojem (C1-C7)). Prva dva vratna kralješka, koji se nazivaju atlas i aksis, uzglobljuju se s lubanjom. Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože) te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori svih kralježaka u kralježnici tvore koštani kanal (spinalni kanal) koji štiti i podržava leđnu moždinu. Duž kralježnice, kroz kanale sa svake strane kralješka (neural foramina), iz leđne moždine izlaze živci (živčani korjenovi) koji se onda dalje regrupiraju i granaju po cijelom tijelu. Živčani korjenovi koji izlaze iz vratne kralježnice inerviraju ruke. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“, apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja) i omogućava bolje prianjanje kralježaka jedan na drugog. Diskus je građen od dva dijela. Unutarnji dio diskusa je meka i želatinozna tvorevina, naziva se jezgrom (nucleus pulposus). Jezgru obavija ligamentarni (vezivno tkivo) prsten koji se naziva anulus (anulus fibrosus).

Kako i zašto dolazi do boli u vratu?

Bol u vratu obično se razvija s vremenom i posljedica je nekih drugih stanja i bolesti vratne kralježnice, rijetko je posljedicom samo jedne ozljede. Više je mogućih uzroka pojave boli u vratu. Jedan od mogućih uzroka je spondiloza. Spondiloza se odnosi na postupno propadanje ili degeneraciju kralješka koje se događa zbog postupnog trošenja i oštećivanja kralježnice kroz više godina (starenjem). Degenerativna oboljenja diskusa podrazumijevaju postupno propadanje diskusa, što je rezultat starenja. Diskus postupno gubi svoja elastična svojstva i „urušava“ se. Uslijed propadanja, dolazi do sužavanja prostora između kralježaka. Dolazi i do gubitka zglobne hrskavice i do stvaranja nove kosti neposredno ispod oštećene hrskavice, kao i na krajevima zgloba kralježaka, u obliku osteofita (koštanih izraslina), koji onda mogu pritiskati leđnu moždinu ili živčane korjenove. Zbog promjena na diskusu dolazi do nestabilnosti i pretjerane pokretljivosti kralježnice (uslijed pretjerane pokretljivosti može doći do oštećenja leđne moždine ili živaca). Diskus hernija označava pucanje vanjskog prstena diskusa i izlazak njegove jezgre izvan diskusa (diskus hernija se laički naziva „iskakanje diskusa“). Hernija diskusa, odnosno dio diska koji je istisnut, može vršiti pritisak na leđnu moždinu. Do diskus hernije može doći uslijed naglih pokreta uspravljanja, rotacije ili podizanja tereta. Spinalna nestabilnost se odnosi na pretjeranu pokretljivost kralježaka. Do ovakvog stanja u vratnoj kralježnici može doći ako su ligamenti (koji učvršćuju kralješke) istegnuti, najčešće uslijed ozljede glave ili vrata. Pretjerano pokretljivi kralješci „kližu“ jedan po drugom. Spondilolisteza je stanje kod kojeg dolazi do pretjeranog pomicanja kralježaka jednog u odnosu na drugi u smjeru naprijed-natrag. Ozljede mišića vrata mogu izazvati manje probleme s vratom. Među ostale uzroke spadaju: cervikalna radikulopatija, cervikalna spinalna stenoza, sindrom spuštene glave, skolioza, i sl. (bolesti i stanja su opisana u pripadajućim člancima).

Koji su simptomi boli u vratu?

Pojava simptoma ovisi o uzroku pojave boli u vratu te o strukturama koje su zahvaćene. Među glavne simptome spadaju: pojava boli u vratu, glavobolja, bol koja se širi u ruke i/ili gornji dio leđa, ukočenost vrata i smanjena pokretljivost vrata, slabost mišića vrata, ramena ili ruku, promjena osjeta u ruci i šaci (utrnulost, trnci, žarenje).

Što napraviti?

Većina slučajeva boli u vratu se tretira neoperativno. Operaciji se pristupa u iznimnim slučajevima kod kojih je došlo do razvoja ozbiljnijih simptoma (pritisak na leđnu moždinu, naglo slabljenje mišića), te ako se bol ne povlači i nakon 3 mjeseca neoperativnog tretmana. Ako je bol jaka, preporučuje se kratko nošenje ovratnika (pomaže kod umirivanja boli, upale i/ili ukočenosti mišića vrata). Preporučuje se korištenje kontrastne terapije toplo-hladnim oblozima za vrat. Također, primjenjuju se i kineziterapijske vježbe za povećanje opsega pokreta (vježbe istezanja) i jačanje mišića vrata, gornjeg dijela leđa i ramena. Cilj neoperativnog tretmana jest smanjenje boli, te poboljšanje pokretljivosti, snage, držanja (posture) i funkcije vrata, kao i što je moguće duže odlaganje operacije. Program terapije u prosjeku traje od 2 do 4 tjedna. Rehabilitacija nakon operacije je kompleksnija i dugotrajnija, ovisno o vrsti operativnog zahvata koji je izvršen.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.