Cervikalna radikulopatija

Što je cervikalna radikulopatija (CR)?

CR je oštećenje korijena živca na njegovom izlazu iz leđne moždine na razini cervikalne (vratne) kralježnice. Nastaje zbog pritiska na živce u području vratne kralježnice (izlazi živaca na razini 1. do 7. vratnog kralješka).

Gdje nastaje CR?

Kralježnica je građena od niza kostiju koje nazivamo kralješcima. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori kralješka, svih kralježaka, tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Duž kralježnice, kroz kanale sa svake strane kralješka (neural foramina), iz leđne moždine izlaze živci (živčani korjenovi) koji se onda dalje regrupiraju i granaju po cijelom tijelu. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka, točno ispred neuralnog otvora kroz koji živci izlaze iz leđne moždine. Postoji 8 vratnih živaca koji izlaze na razini vratne kralježnice, te inerviraju glavu, rame i cijelu ruku. CR nastaje na razini vratnih (cervikalnih) kralješaka (C1-C7), a najčešće zahvaća 6., 7. ili 8. vratni živac.

Kako dolazi do razvoja CR?

CR nastaje kao posljedica svakog stanja, ozljede ili bolesti koje dovodi do pritiska na korijen živca na razini vratne kralježnice. Razlikuje se od mehaničke boli u vratu koja je obično uzrokovana ozljedom ili upalom mekih tkiva (diskusa, ligamenata ili mišića). Više je mogućih uzroka razvoja CR, ali među glavne spadaju: degeneracija (propadanje), diskus hernija i spinalna nestabilnost. Degeneracija podrazumijeva postupno propadanje diskusa i promjene na samom kralješku koje se događaju starenjem. Diskus postupno gubi svoja elastična svojstva i „urušava“ se. Uslijed propadanja diskusa, kralježak se može nakositi i tako pritiskati korijen živca. Diskus hernija označava pucanje vanjskog prstena diskusa i izlazak njegove jezgre izvan diskusa (diskus hernija se laički naziva „iskakanje diskusa“). Hernija diskusa, odnosno dio diska koji je istisnut, može vršiti pritisak na živac. Do diskus hernije može doći uslijed naglih pokreta uspravljanja, rotacije ili podizanja tereta. Spinalna nestabilnost se odnosi na pretjeranu pokretljivost kralježaka. Do ovakvog stanja u vratnoj kralježnici može doći ako su ligamenti (koji učvršćuju kralješke) istegnuti, najčešće uslijed ozljede glave ili vrata. Pretjerano pokretljivi kralješci „kližu“ jedan po drugom. Spondilolisteza je stanje kod kojeg dolazi do pretjeranog pomicanja kralježaka jednog u odnosu na drugi u smjeru naprijed-natrag.

Kako prepoznati CR?

Ovisno o mjestu pritiska i živcu koji je pritisnut, očitovat će se i simptomi na dijelu ramena ili ruke koji taj živac inervira. Dolazi do pojave boli, žarenja i utrnulosti ramena ili ruke. Često se javljaju i glavobolje (najčešće kod pritiska na 1. ili 2. vratni živac). Može doći do slabljenja i ukočenosti mišića ruke ili ramena, te do smanjenja ili gubitka osjeta. CR obično utječe i na reflekse ruke i ramena. Simptomi CR se razlikuju od onih uzrokovanih mehaničkom boli (ozljeda vrata), kod koje se bol obično ne širi dalje od ramena niz ruku.

Što napraviti?

CR se u većini slučajeva tretira neoperativno, operaciji se pristupa samo ako se simptomi naglo pogoršavaju, a neoperativne metode nisu učinkovite u njihovu suzbijanju. Na početku tretmana glavni je cilj smanjenje boli i moguće prisutne upale (imobilizacija ovratnikom i sl., električna stimulacija i sl.). Imobilizacija vrata ovratnikom u prosjeku je potrebna prvih 1 do 2 tjedna. U nastavku terapije primjenjuju se metode trakcije (postupnog „izvlačenja“, odnosno postupnog pasivnog istezanja vratne kralježnice) putem posebnih uređaja ili uz pomoć terapeuta. Primjenjuju se i kineziterapijske vježbe jačanja, proprioceptivne vježbe i vježbe koordinacije za mišiće vrata i ramena. Terapija u prosjeku traje od 1 do 3 mjeseca, ako se simptomi i nakon tog razdoblja ne povuku, pristupa se operaciji. Rehabilitacija nakon operacije je nešto kompleksnija i dugotrajnija, ali provodi se prema istim principima kao i neoperativni tretman. Potpuni oporavak nakon operacije očekuje se u periodu od 4 mjeseca.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.