Degenerativna skolioza lumbalne kralježnice

Što je lumbalna kralježnica?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Unutar zglobova između kralježaka nalazi se zglobna hrskavica (glatko i elastično tkivo koje štiti površinu zgloba- kralješke prilikom pokreta, apsorbira opterećenje i omogućava glatke pokrete u zglobu). Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“. Slovo „S“ je sastavljeno od lordoza i kifoza. Lordoze su „udubljeni“ dijelovi kralježnice (vratna i slabinska kralježnica), dok su kifoze „izbočeni“ dijelovi (prsna i križna kralježnica). Lumbalna ili slabinska kralježnica (donji dio leđa) je građena od 5 kralježaka (označuju se velikom slovom „L“ i brojem (L1-L5)). Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori kralježaka, svih kralježaka u kralježnici, tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Kroz otvore sa svake strane kralježaka, iz leđne moždine, izlaze korjenovi živaca koji inerviraju ruke, noge i trup, kao i mišiće unutarnjih organa. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“ jer apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja) i omogućava bolje prianjanje kralježaka jedan na drugog.

Što je degenerativna skolioza?

Skolioza je naziv za deformaciju kralježnice kod koje dolazi do njenog postraničnog iskrivljavanja (u obliku slova „C“). Skolioza može biti lijeva ili desna, s obzirom na stranu konveksiteta. Konveksitet označava „izbočeni“ dio zavoja, a konkavitet „udubljeni“. Kod skolioze dolazi do postraničnog iskrivljavanja kralježnice, odnosno do stvaranja klinastog kralješka (kralježak se suzi na jednoj strani, L ili D) zbog čega se tijelo naginje na jednu stranu. Također, dolazi i do rotacije kralježnice u D ili L. Degenerativna skolioza nastaje u odrasloj životnoj dobi (kada je kralježnica već formirana). Razvija se zbog degeneracije ili postupnog propadanja diskusa i kralježaka starenjem. Može nastati u bilo kojem dijelu kralježnice, ali najčešće se javlja u lumbalnom.

Kako dolazi do razvoja degenerativne lumbalne skolioze (DLS)?

Idiopatske skolioze iz djetinjstva ili adolescencije (one kojim uzrok nastanka nije poznat) mogu prerasti u DLS u kasnijoj dobi. Do razvoja DLS najčešće dolazi zbog degeneracije. Degeneracija označava proces postupnog trošenja i propadanja diska i samog kralješka uslijed uporabe, odnosno kretanja i opterećivanja kralježnice (dio je normalnog procesa starenja). Starenjem ligamentarni prsten oko jezgre diskusa gubi svoja elastična svojstva (slabi), te može doći do njegova oštećenja i pucanja. Starenjem također dolazi do postupnog gubitka koštane mase zbog čega kralješci postaju porozniji i skloniji deformacijama. Oslabljena kralježnica više ne može jednako efikasno podnositi opterećenja kao ranije, te se počinje iskrivljavati. Najčešće se javlja nakon 40-e godine života. Kao rizični faktori za nastanak DLS navode se i neke bolesti, stanja ili deformiteti (npr. osteoporoza- gubitak koštane mase, artritis, jedna kraća noga itd.). Spondilolisteza je stanje kod kojeg dolazi do pretjeranog pomicanja kralježaka jednog u odnosu na drugi u smjeru naprijed-natrag. Kod DLS može doći do spondilolisteze koja onda može biti uzrokom pritiska na leđnu moždinu ili korijen živca.
  

Kako prepoznati DLS?

Dolazi do pojave asimetrije lijeve i desne strane tijela. Javlja se gibus (grba) na strani konveksiteta u području lumbalne kralježnice, rame na strani konveksiteta je više i izbočenije u odnosu na drugo. Također, zdjelica je na toj strani niža nego na strani konkaviteta. Mamile (bradavice) nisu na istoj visini. Kralježnica poprima oblik slova „C“, tijelo „visi“ na jednu stranu. Uznapredovale skolioze (veliko iskrivljenje kralježnice) mogu uzrokovati probleme sa srcem, plućima, jetrom i ostalim unutarnjim organima. Zbog rotacije kralježnice može doći i do pojave boli i nelagode (posebice prilikom podizanja predmeta). Kralježnica postaje manje pokretna i ukočena. Ako je došlo do pritiska na korjenove živaca, javlja se stanje koje se naziva radikulopatija (uzrokuje pojavu boli, žarenja, utrnulosti i slabosti mišića dijela tijela koji taj živac inervira).

Što napraviti?

Više je raspoloživih vrsti tretmana. Odabir terapije ovisi od težine skolioze i prisutnosti ostalih bolesti (operacija je često prerizična u poodmakloj životnoj dobi), stoga se operaciji pristupa samo ako neoperativna terapija ne daje željene rezultate, a simptomi se i dalje pogoršavaju. Potrebno je izbjegavati aktivnosti poput podizanja tereta ili dugotrajnog stajanja ili sjedenja. Kod težih slučajeva DLS-a potrebno je nositi ortozu za podupiranje i rasterećenje lumbalnog dijela kralježnice. Primjenjuju se i kineziterapijske vježbe za jačanje, istezanje i opuštanje mišića leđa, trbuha, zdjelice i nogu, kao i vježbe trakcije (pasivno istezanje). Ovisno o strani skolioze, potrebno je jačati mišiće na strani konveksiteta, a istezati i opustiti mišiće na strani konkaviteta. Kod vježbanja je potrebno izvoditi pokrete suprotne od položaja u kojem se tijelo nalazi zbog deformacije. Stoga vježbe uključuju pokrete blage rotacije i ekstenzije (ispružanja) kralježnice i ramena, kao i vježbe za stabilnost trupa, te vježbe za jačanje zdjelične regije. U terapiji se primjenjuju i vježbe za povećanje stabilnosti trupa. Prilikom vježbanja se koriste i specifične vježbe disanja. Također, primjenjuju se i kineziterapijske vježbe za ostale dijelove tijela kako bi se ispravile nastale kompenzacije u tim dijelovima tijela. Rehabilitacija nakon operacije je kompleksnija i dugotrajnija, provodi se prema istim principima kao i neoperativni tretman uz pojedine specifičnosti ovisno od vrste i težine provedenog operativnog zahvata. 
  

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.