Degenerativne bolesti diskova lumbalne kralježnice

Što je lumbalna kralježnica?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Unutar zglobova između kralježaka nalazi se zglobna hrskavica (glatko i elastično tkivo koje štiti površinu zgloba- kralješke prilikom pokreta, apsorbira opterećenje i omogućava glatke pokrete u zglobu). Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“. Lumbalna ili slabinska kralježnica (donji dio leđa) je građena od 5 kralježaka (označuju se velikom slovom „L“ i brojem (L1-L5)). Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori kralježaka, svih kralježaka u kralježnici, tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Kroz otvore sa svake strane kralježaka, iz leđne moždine, izlaze korjenovi živaca. Živčani korjenovi, koji izlaze iz lumbalne kralježnice, dalje se regrupiraju i granaju, te inerviraju područje zdjelice i noge. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“, jer apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja). Diskus je građen od dva dijela. Unutarnji dio diskusa je meka i želatinozna tvorevina, naziva se jezgrom (nucleus pulposus). Jezgru obavija ligamentarni (vezivno tkivo) prsten koji se naziva anulus (anulus fibrosus).

Što su degenerativne bolesti diskova lumbalne kralježnice?

Degeneracija označava proces postupnog trošenja i propadanja diska i samog kralješka uslijed uporabe, odnosno kretanja i opterećivanja kralježnice. Degeneracija je dio normalnog procesa starenja. Uslijed procesa degeneracije dolazi do promjena na diskovima lumbalne kralježnice koje mogu biti uzrokom razvoja brojnih bolesti i bolnih stanja donjeg dijela leđa (spinalna stenoza, radikulopatija, diskus hernija, artroza).

Kako dolazi do degeneracije diska?

Starenjem dolazi do promjena u strukturi diska. Ozljede lumbalnog dijela kralježnice pridonose ubrzavanju tih promjena, propadanju diska. Dolazi do sužavanja (stenoze) prostora između 2 kralješka. Poznato je i kako na brzinu procesa degeneracije diska utječu pušenje i genetski (nasljedni) faktori. Proces degeneracije ima svoj tijek. Najprije jezgra diska počinje gubiti vodu, postaje tvrda i gubi sposobnost apsorpcije opterećenja (sile). Starenjem ligamentarni prsten oko jezgre diskusa gubi svoja elastična svojstva, anulus slabi, te može doći do njegova oštećenja i pucanja uslijed čega želatinozna jezgra „iscuri“ (istisne se) izvan diskusa (to se stanje naziva hernija diskusa- laički se još naziva i „iskakanje diska“). Također, starenjem dolazi do postupnog gubitka koštane mase zbog čega kralješci postaju porozniji i skloniji deformacijama. Bol izazvana degeneracijom je obično mehanička. Mehanička bol je uzrokovana procesom degeneracije i sužavanja prostora između kralježaka kao posljedice degenerativnog procesa, ili je posljedica ozljede (pad, udarac). Kod pojave mehaničke boli ne dolazi do pritiska na leđnu moždinu ili korjenove živaca. Obično se pogoršava nakon aktivnosti. Javlja se u području leđa, a može se širiti i u kukove, stražnjicu i bedra (ne prelazi ispod koljena).

Koji su simptomi degeneracije diska?

Dolazi do pojave boli u donjem dijelu leđa. Bol se obično pojačava nakon aktivnosti ili dugotrajnog stajanja, dok odmorom bol slabi. Dolazi do ukočenosti i smanjene pokretljivosti donjeg dijela leđa. Bol se može širiti u stražnjicu ili bedra. Bol je obično ponavljajuća karaktera, pojavljuje se i nestaje nakon par dana, taj se obrazac neprestano ponavlja. Svaki puta kada se pojavi, bol je obično izraženija od prethodnog puta.

Što napraviti?

Operacija je uvijek zadnja opcija. Operaciji se pristupa ako dolazi do izrazite i nagle slabosti mišića, te ako i nakon minimalno 3 mjeseca neoperativnog tretmana nema poboljšanja simptoma (kod malog broja pacijenata). Na početku tretmana cilj je otkloniti bol (primjena leda, topline, električne stimulacije mišića). Kod jake boli se preporučuje strogo mirovanje najviše dva dana. U terapiji se često koriste i razne manualne tehnike kao što su razne vrste masaže. Primjenjuju se kineziterapijske vježbe za povećanje fleksibilnosti mišića natkoljenice, vježbe za jačanje mišića trbuha i donjeg dijela leđa kako bi se utjecalo na povećanje stabilnosti lumbalne kralježnice. Koriste se metode trakcije (postupno „izvlačenje“, odnosno postupno pasivno istezanje lumbalne kralježnice) putem posebnih uređaja ili uz pomoć terapeuta. Tretman u prosijeku traje 4 do 6 tjedana. Rehabilitacija nakon operacije je kompleksnija i dugotrajnija, te ovisi o vrsti i težini provedenog zahvata. U prosijeku traje 8 do 12 tjedana, a potpuni se oporavak očekuje u periodu od 6 mjeseci.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.