Dislokacija ramena

Što je dislokacija?

Dislokacija je jedna je od najčešćih ozljeda zglobova, a još se naziva i luksacija ili iščašenje. Kod dislokacije dolazi do potpunog odvajanja zglobnih tijela, odnosno kostiju koje se vežu u zglobu. 

Što je rameni zglob?

Rameni obruč građen je od ukupno 4 kosti (lopatica, nadlaktična, ključna i prsna kost). Kosti ramenog obruča međusobno su povezane u 4 zgloba. Pod pojmom ramenog zgloba obično se misli na zglob u kojem se vežu nadlaktična kost i lopatica – glenohumeralni zglob. Zglob je građen od glave nadlaktične kosti (izbočeno zglobno tijelo) koja ulazi u zglobnu čašicu lopatice ili glenoid (udubljeno zglobno tijelo). Zglob učvršćuju ligamenti glenohumeralnog zgloba. Ligamenti su čvrsta tkiva građena od kolagenskih vlakana. Uloga ligamenata jest povezivanje kostiju i njihova stabilizacija u zglobu. Osim ligamenata, rameni zglob učvršćuju: labrum (meko hrskavično tkivo koje obrubljuje zglobnu čašicu), tetive mišića rotatorne manžete te deltoidni mišić.

Što je dislokacija ramena?

Dislokacija ramena odnosi se na odvajanje zglobnih tijela glenohumeralnog zgloba. Dešava se kada glava nadlaktične kosti u potpunosti izađe iz zglobne čašice lopatice (glenoida). Rame je zglob s najviše dislokacija. Razlog jest njegova velika pokretljivost (najpokretljiviji je zglob u ljudskom tijelu ) i njegova građa. Zglobna čašica lopatice (udubljeno zglobno tijelo) je plitka i relativno mala u odnosu na glavu nadlaktične kosti. Takva građa omogućuje veliku pokretljivost, ali istovremeno znači i veliku mogućnost dislokacije.

Koje su vrste dislokacije ramena?

Ovisno o smjeru u kojem glava nadlaktične kosti izlazi iz zglobne čašice lopatice, razlikujemo: prednju, stražnju i donju dislokaciju. Najčešća je prednja dislokacija (u 90 do 95% svih dislokacija ramena). Jednom kada je rame dislocirano, ponovljene dislokacije su česte, osobito kod mladih pacijenata.

PREDNJA DISLOKACIJA- glava nadlaktične kosti izlazi s prednje strane zglobne čašice lopatice. Kod ove vrste dislokacije često dolazi do popratnih prijeloma kostiju. Hill – Sach lezija je kompresivni prijelom glave nadlaktične kosti (odlamanje dijela glave). Bankart lezija odnosi se na odlamanje labruma i dijela zglobne čašice lopatice. Dešava se kada, uslijed iščašenja, glava nadlaktične kosti udari u zglobnu čašicu lopatice, dovodeći do njena odlamanja.

Kako dolazi do dislokacije ramena?

Najčešći uzroci dislokacije su pad na opruženu ruku ili direktan udarac sa stražnje strane ramena. Do dislokacije može doći i uslijed snažnog odmicanja ili podizanja ruke od tijela te uslijed rotacije ruke prema van (npr. kod bacanja predmeta, podizanja tereta iznad glave, zamaha, …). Do dislokacije može doći i zbog dugotrajnog i učestalog ponavljanja kretnji koje podrazumijevaju podizanje ruke iznad razine ramena (npr. sportovi: plivanje, košarka, tenis,…). U tom slučaju dolazi do slabljenja ligamenata koji učvršćuju zglob, kada se to dogodi zglob postaje nestabilan i lako dolazi do dislokacije.

Kako prepoznati dislokaciju ramena?

Kada dođe do dislokacije, javlja se iznenadna i oštra bol u ramenu. Aktivno pomicanje ruke nije moguće, često nije moguće dlanom dotaknuti suprotno rame. Pokušaj pomicanja izaziva bol. Prisutna je ukočenost ili slabost ruke. Deformacija ramena je jasno vidljiva (rame je „spljošteno“).

Što napraviti?

Zglob je potrebno reponirati (namjestiti) u bolnici pod anestezijom. Reponirano rame se potom imobilizira ortozom na period od 2 do 4 tjedna. Nakon skidanja ortoze potrebno je pristupiti rehabilitacijskom programu. Cilj rehabilitacije jest vratiti puni opseg pokreta te ojačati mišiće ramena obruča. Prvi je korak smanjenje boli i upale (primjena leda i mirovanje). Prelazi se na pendularne (viseće) vježbe. To su vježbe kod kojih pacijent leži na trbuhu, a ruka pasivno pada s povišenja, i pasivno se njiše. Slijedi kompleks vježbi jakosti i snage za mišiće rotatorne manžete i deltoidni mišić. Zadnji korak su proprioceptivne vježbe (vježbe za povećanje kontrole i svjesnosti pokreta). Povrat potpune funkcionalnosti ramena zgloba očekuje se u periodu od 3 mjeseca. Vježbe jakosti, kao i proprioceptivne vježbe, važne su zbog stabilizacije ramena zgloba, te ih je potrebno redovito provoditi radi prevencije nastanka ponovljenih dislokacija ramena.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.