Hernija diska torakalne kralježnice

Što je torakalna kralježnica?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“. Slovo „S“ je sastavljeno od lordoza i kifoza. Lordoze su „udubljeni“ dijelovi kralježnice (vratna i slabinska kralježnica), dok su kifoze „izbočeni“ dijelovi (prsna  i križna kralježnica). Torakalna ili prsna kralježnica građena je od ukupno 12 kralježaka (kralješci torakalne kralježnice označavaju se velikim slovo „T“ (T1-T12)). Za torakalne se kralješke spaja 12 rebara prsnog koša. Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori kralješka, svih kralježaka u kralježnici, tvore koštani kanal (spinalni kanal) koji štiti i podržava leđnu moždinu. Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“, jer apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja) i omogućava bolje prianjanje kralježaka jedan na drugog. Diskus je građen od dva dijela. Unutarnji dio diskusa je meka i želatinozna tvorevina, naziva se jezgrom (nucleus pulposus). Jezgru obavija ligamentarni (vezivno tkivo) prsten koji se naziva anulus (anulus fibrosus).

Što je hernija diska?

Diskus hernija je naziv za pucanje (oštećenje) vanjskog prstena diskusa (anulusa) i izlazak njegove jezgre izvan diskusa. Anulus ne mora nužno puknuti, ako jezgra pritišće anulus može doći do njegova iskrivljavanja zbog čega cijeli diskus viri izvan kralježnice. Pojam „hernija“ označava istiskivanje jezgre diskusa izvan diskusa (izvan anulusa), odnosno svog normalnog položaja unutar diskusa. Često se laički naziva „iskakanje diskusa“. Hernija diskusa, odnosno dio diska koji je istisnut, može vršiti pritisak na leđnu moždinu ili izlaze živaca iz leđne moždine, te može vršiti pritisak i na krvne žile koje opskrbljuju leđnu moždinu krvlju.

Kako dolazi do hernije diska u torakalnoj kralježnici?

Do hernije diska torakalne kralježnice najčešće dolazi zbog degeneracije diska. Degeneracija označava proces postupnog trošenja i propadanja diska uslijed uporabe, odnosno kretanja i opterećivanja kralježnice (dio je normalnog procesa starenja). Starenjem ligamentarni prsten oko jezgre diskusa gubi svoja elastična svojstva, anulus slabi, te može doći do njegova oštećenja i pucanja. Najbrže dolazi do degeneracije diskusa između kralježaka T11 i T12 (točka najvećeg opterećenja prilikom izvedbe svakodnevnih aktivnosti, npr. saginjanje, rotacije trupa). Do hernije diskusa torakalne kralježnice može doći i uslijed ozljede (automobilska nesreća, pad, udarac), ili uslijed naglih pokreta uspravljanja, rotacije ili podizanja tereta. Kao rizični faktori za nastanak hernije navode se i neke bolesti torakalne kralježnice (npr. Scheuermannova bolest- deformacija torakalne kralježnice, adolescentna kifoza). Najčešće se javlja kod osoba dobi od 40 do 60 godina. Najčešće dolazi do hernije diskusa između T8 do T12, hernije u gornjem dijelu torakalne kralježnice su rijetke.

Kako prepoznati herniju diskusa torakalne kralježnice?

Pojava simptoma ovisi o lokaciji i količini jezgre diskusa koja je istisnuta (težini hernije), pritišće li leđnu moždinu, živce ili krvne žile. Dolazi do pojave boli koja se može širiti u jednu ili obje strane leđa. Ako je došlo do hernije u gornjem dijelu torakalne kralježnice, bol se može širiti u ruke, a ako je došlo do hernije središnjeg dijela, bol se može širiti u prsa (može doći i do problema sa srcem). Ako se hernija desila u donjem dijelu, bol se može širiti u područje prepona i noge (može uzrokovati i probleme s bubrezima). Javljaju se „trnci“, osjećaj peckanja i utrnulost oko ozlijeđenog područja. Može doći do osjećaja slabosti mišića ruku i/ili nogu. Ako je došlo do pritiska na leđnu moždinu mogu se javiti i problemi s crijevima i mjehurom, ako disk pritišće izlaze živaca može doći do slabosti, čak i paraliza mišića zdjelice i nogu.

Što napraviti?

Većina slučajeva hernije se tretira neoperativno. Operaciji se pristupa samo ako je došlo do pritiska leđne moždine, živčanih korjenova ili krvnih žila (prisutnost ozbiljnih simptoma i problema), te ako neoperativni tretman ne daje željene rezultate ni nakon najmanje 6 tjedana tretmana. Kod hernije diska potrebno je imobilizirati leđa. Ortozu, steznik za podupiranje torakalne kralježnice, je potrebno  nositi prvi tjedan kako bi se smirila upala i bol. Primjenjuju se kineziterapijske vježbe jačanja, istezanja, proprioceptivne vježbe za povrat snage, jakost, pokretljivosti i kontrole mišića leđa kao i mišića ramena, ruku, zdjelice i nogu. Preporučuju se i vježbe u bazenu (plivanje u kasnijoj fazi terapije). Terapija se u prosijeku provodi 4 do 6 tjedana. Rehabilitacija nakon operacije je znatno kompleksnija i dugotrajnija. Cilj joj je povrat funkcije, snage i pokretljivosti torakalne kralježnice i ekstremiteta, kao i siguran povratak prijašnjim svakodnevnim aktivnostima.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.