Prijelom lakta

Kako je građen zglob lakta?

Zglob lakta čine tri kosti: nadlaktična kost, lakatna kost (ulna) i palčana kost (radius). Lakat je složeni zglob (sastoji se od dva zgloba). Prvi zglob čini nadlaktična kost s lakatnom i palčanom kosti, a drugi lakatna kosti s palčanom. Prvi zglob omogućava savijanje i ispružanje podlaktice, dok drugi njenu rotaciju. Donji (distalni) kraj nadlaktične kosti građen je od dva odvojena valjkasta dijela (medijalni i lateralni epikondil) koje je moguće napipati ispod kože. Građa lakatne kost, na svom bližem (proksimalnom) kraju, podsjeća na kuku. Vrh lakatne kosti naziva se olecranon (ili lakatna kvrga). Palčana je kost, na svom bližem kraju, uska i obla. Takva građa omogućava joj rotaciju u zglobu s lakatnom kosti. Unutar zgloba nalazi se zglobna hrskavica. Hrskavica štiti zglob, odnosno površinu kostiju, od trošenja prilikom pokreta. Oba zgloba obavijena su jednom zglobnom kapsulom (koja štiti i podmazuje zglob – ispunjena je sinovijalnom tekućinom iz koje se zglob hrani). Kosti su u laktu povezane i stabilizirane pomoću brojnih ligamenata.

Što je prijelom lakta?

Prijelomi bilo koje kosti lakta utječe na normalno funkcioniranje cijelog povezanog sustava. Dakle, prijelom jedne od kostiju otežava ili onemogućuje pokretanje podlaktice i šake. Do prijeloma najčešće dolazi uslijed ozljede, pada ili udarca u lakat. Kod prijeloma lakta može doći i do ozljede okolnih tkiva. Stradati mogu okolni mišići, živci i krvne žile, ligamenti ili tetive. Te ozljede mogu dovesti do brojnih drugih komplikacija (s cirkulacijom, živčanom kontrolom dijelova ruke, osjetima…).

Kako izgleda prijelom lakta?

Postoji mnogo tipova prijeloma lakta. Može doći do prijeloma bilo koje strukture u zglobu. Česti su i višestruki prijelomi. Prijelomi se općenito mogu podijeliti na: prijelome distalnog dijela nadlaktične kosti, bližeg dijela lakatne i prijelome bližeg dijela palčane kosti. Također, prijelome možemo podijeliti na: prijelome u području površine zgloba (krajnji dio kosti koji je dio zgloba), prijelomi izvan područja površine zgloba. Kod prijeloma u području površine zgloba dolazi do oštećenja zglobne hrskavice. Takvi prijelomi predstavljaju velik problem. Oštećena hrskavica se ne može obnoviti niti zarasti, pa postepeno dolazi do „trošenja“ zgloba. Posljedica je razvoj artritisa.

Koje su potencijalne posljedice?

Najčešće posljedice prijeloma lakta jesu razvoj artritisa i trajna ograničenost pokreta (nemogućnost potpune rotacije podlaktice, opružanja i savijanja ruke u laktu). Do ograničenosti opsega pokreta dolazi zbog oštećenja hrskavice, ili nekih ostalih struktura unutar zgloba, kod pojedinih tipova kompleksnih prijeloma. Kod kompleksnih prijeloma nije uvijek moguće idealno restaurirati zglob, posljedica je gubitak dijela opsega pokreta u laktu. „Krutosti“ zgloba doprinosi i dugotrajna imobilizacija lakta (gips). Zbog navedenih razloga, rehabilitacija (fizikalna terapija) je nezaobilazan čimbenik u povratu funkcionalnosti lakta nakon prijeloma.

Koji su simptomi prijeloma lakta?

Prilikom prijeloma javlja se oštra bol u području lakta. Slomljeni lakat brzo otiče. Dolazi do ograničenosti pokreta, a svaki pokušaj pokret izaziva prodornu bol. Bol, otok, osjetljivost, podljevi, kao i ograničenost pokreta, biti će prisutni i nakon medicinskog tretmana u narednom vremenu nakon prijeloma.

Što napraviti?

Potrebno je držati ruku što je moguće mirnije do dolaska u bolnicu. Operacija će biti potrebna u većem broju slučajeva. Ako operacija nije potrebna, liječnici će imobilizirati lakat pomoću gipsa (na period od 6 ili više tjedana).

Što nakon skidanja gipsa?

Poželjno je provoditi rehabilitacijske vježbe još za vrijeme nošenja gipsa. Dok je ruka u gipsu moguće je vršiti kontrolirane pokrete šakom i ramenom kako bi se održao opseg pokreta i fleksibilnost. Također, moguće je raditi i vježbe suprotnim, zdravim, udom. Dokazano je da kada vježbamo i poboljšavamo funkcionalnost jedne strane tijela, djelomično utječemo i na poboljšanje druge.

Nakon skidanja gipsa treba započeti s rehabilitacijskim programom. Bol će još uvijek biti prisutna. Prvi korak rehabilitacijskog procesa je smanjenje i otklanjanje boli i otoka (primjena leda, masaže, vježbi istezanja i opuštanja). Sljedeći je korak povrat potpunog opsega pokreta vježbama istezanja, po potrebi fizioterapeut će manualnom terapijom mobilizirati zglob. Slijede rehabilitacijske vježbe jačanja i koordinacijske vježbe za zapešće i lakat, te rame. Zadnji su korak vježbe za razvoj izdržljivosti te proprioceptivne vježbe za poboljšanje kontrole i svjesnosti pokreta.

Povrat funkcije očekuje se nakon 4 do 6 mjeseci rehabilitacijskog programa. Iako se procjenjuje kako će kost u potpunosti zarasti tek nakon 12 do 18 mjeseci od rehabilitacijskog programa.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.