Prijelom ramena u odraslih

Što je rame?

Pod pojmom „rame“ često se misli samo na glenohumeralni zglob (zglob nadlaktične kosti i lopatice), ali „rame“ je puno širi pojam. „Rame“, odnosno rameni obruč, građeno je od ukupno četiri kosti, nadlaktične, prsne i ključne kosti, te lopatice. Kosti ramenog obruča povezane su u zglobovima (ukupno 4 zgloba) i „učvršćene“ ligamentima. Glavna funkcija ramenog obruča jest omogućiti i osigurati pokretanje ruku (podizanje, odmicanje, primicanje, rotaciju, savijanje…). U pokretanju ruku i ramena sudjeluju sve kosti i zglobovi ramenog obruča. Ipak, najveći opseg pokreta osigurava glenohumeralni zglob.  Glenohumeralni zglob je ujedno i najpokretljiviji zglob u ljudskom tijelu. Pokrete u zglobovima ramenog obruča omogućavaju brojni mišići koji se vežu za te kosti.

Što je prijelom ramena?

Prijelom ramena odnosi se na prijelom neke od četiri kosti ramenog obruča. Ozljeda bilo kojeg dijela ramenog obruča utječe na normalno funkcioniranje cijelog povezanog sustava. Dakle, prijelom jedne od kostiju ramenog obruča otežava ili onemogućuje pokretanje ruke i ramena. U ramenom obruču može doći do prijeloma, luksacije (iščašenja) ili kombinacije prijeloma i luksacije.

Kod prijeloma ramena može doći i do ozljede okolnih tkiva. Stradati mogu okolni mišići, živci i krvne žile, te ligamenti i tetive. Te ozljede mogu dovesti do brojnih drugih komplikacija (s cirkulacijom, živčanom kontrolom dijelova ruke…).

Kako i zašto dolazi do prijeloma ramena?

Prijelom predstavlja potpuni prekid kontinuiteta kosti. Do prijeloma kosti dolazi uslijed djelovanja sila savijanja, kompresije ili uvijanja na kost. Do pucanje kosti može doći i uslijed direktnog udarca (čest uzrok pucanja lopatice). Do prijeloma neke od kostiju ramenog obruča najčešće dolazi djelovanjem posredne sile koja se prenosi mišićima i kostima ruke do ramenog obruča. Tako se kumulira velika sila uvijanja na dijelu neke od kosti ramenog obruča, a rezultat je prijelom. Izvor te posredne sile je najčešće pad na opruženu ruku ili rame. Nešto rjeđi uzrok prijeloma je nagli trzaj ili povlačenje ruke.

Kako se sve mogu prelomiti kosti ramenog obruča?

Može doći do prijeloma bilo koje kosti ramenog obruča, najčešće uslijed pada na ruku ili rame. Osim „klasičnog“, često dolazi i do avulzivnih prijeloma. Avulzivni prijelom događa se kada mišić otrgne dio kosti za koju je pričvršćen. Takvi se prijelomi događaju uslijed stvaranja velike iznenadne sile u mišiću, npr. kod ekscentrične kontrakcije (kada se mišić izdužuje). Otvoreni prijelomi ramena su rijetki (događaju se kod automobilskih nesreća ili rana od vatrenog oružja).

Koji su najčešći prijelomi u ramenom obruču?

PRIJELOM PRSNE KOSTI- do prijeloma dolazi uslijed direktnog udarca u sredinu prsa. Zarasta bez posebne liječničke intervencije.

PRIJELOM STERNOKLAVIKULARNOG ZGLOBA- to je zglob između prsne i ključne kosti. Dolazi do istovremenog iščašenja i prijeloma ključne kosti u području zgloba. Mogu se ozlijediti i velike krvne žile u blizini srca, što može dovesti do ozbiljnih problema koji zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

PRIJELOM SREDINE KLJUČNE KOSTI- česta ozljeda uzrokovana direktnim udarcem po prsnoj kosti ili padom na opruženu ruku.

PRIJELOM VANJSKOG DIJELA KLJUČNE KOSTI- prijelom ključne kosti u blizini akromioklavikularnog zgloba (zglob ključne kosti i lopatice). Prijelom uzrokovan udarcem po ramenu odozgo. Često dolazi do pucanja ligamenata pa je potrebna operacija kako bi se zglob namjestio i stabilizirao.

PRIJELOM AKROMIONA- akromion je naziv za koštani nastavak na vrhu ramena (akromion ili „vrh“ ramena). Uzrokovan je udarcem po vrhu ramena. Ako prijelom nije težak, tretira se neoperativno. Operacija je potrebna ako je došlo do velikog odvajanja nastavka.

PRIJELOM KLJUNASTOG NASTAVKA LOPATICE- kljunasti nastavak je koštani izdanak na unutarnjoj strani lopatice za koji se prihvaćaju mišići (mali prsni mišić, kljunastonadlaktični mišić i kratka glava dvoglavog mišića nadlaktice- bicepsa). Najčešće se radi o avulzivnom prijelomu.

PRIJELOM PODGREBNE UDUBINE LOPATICE- uzrokovan direktnim udarcem po leđima (lopatici). Često se radi o višestrukom prijelomu. U velikom broju slučajeva zaraste bez posebne liječničke intervencije.

PRIJELOM DONJEG KUTA LOPATICE- često se radi o avulzivnom prijelomu. Događa se kada dođe do odvajanja lopatice od rebara prema natrag uslijed djelovanja snažne sile koja se prenosi rukom do lopatice.

PRIJELOM VRATA ZGLOBNE ČAŠICE LOPATICE- zglobno tijelo na lopatici preko kojeg se lopatica uzglobljuje s nadlaktičnom kosti. Do prijeloma može doći uslijed udarca po bočnoj strani ramena.

PRIJELOM ZGLOBNE ČAŠICE LOPATICE- može se dogoditi uslijed iščašenja glenohumeralnog zgloba kada se, s nadlaktičnom kosti koja izlazi iz zgloba, odlomi i dio zglobne čašice lopatice (dio zgloba). Prijelom zahtjeva operativni zahvat.

PRIJELOM KIRURŠKOG VRATA NADLAKTIČNE KOSTI- dolazi do prijeloma nadlaktične kosti u blizini zgloba s lopaticom. Ozljeda se često događa uslijed iščašenja kada glava nadlaktične kosti odlazi prema naprijed iz zglobne čašice lopatice. Radi se o ozbiljnom prijelomu kod kojeg je nužna zahtjevna operacija.

PRIJELOM VELIKE KVRGE NADLAKTIČNE KOSTI- velika kvrga (izbočina) koštani je nastavak na gornjem dijelu nadlaktične kosti za kojeg se hvataju mišići nadlaktice. Radi se o avulzivnom prijelomu koji je najčešće kombiniran s prednjim iščašenjem glenohumeralnog zgloba.

PRIJELOM GLAVE NADLAKTIČNE KOSTI- dolazi do odlamanja dijela glave nadlaktične kosti. Glava nadlaktične kosti dio je kosti koji se uzglobljuje s lopaticom. Događa se isključivo uslijed iščašenja glenohumeralnog zgloba. Radi se o teškom prijelomu koji zahtijeva operativni zahvat.

PRIJELOM VRATA NADLAKTIČNE KOSTI- dolazi do odvajanja glave nadlaktične kosti od njenog tijela. Jedan je od najčešćih prijelom u području ramenog obruča. Čest kod ljudi koji pate od osteoporoze. Do prijeloma dolazi uslijed pada na opruženu ruku.

Kako prepoznati prijelom u području ramenog obruča?

Kao i kod svakog drugog prijeloma, prvi simptom je pojava snažne boli na području prijeloma. Pokreti ruke u zglobu ramena su otežani ili nemogući, te iznimno bolni. Svaki pokušaj pokretanja ruke izaziva intenzivniju bol. Ozlijeđeno područje brzo otiče, a modrice se mogu javiti i do 24 sata nakon prijeloma. Modrice i podljevi mogu se pojaviti duž cijele nadlaktice.

Što napraviti?

Potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć. Na mjestu nesreće, bez obzira o kojem se prijelomu radi, potrebno je imobilizirati ruku tako da se savije u laktu i prisloni uz tijelo te poveže zavojem oko tijela. Kod imobilizacije treba paziti da se nadlaktica ne podiže prema gore, odnosno da se rame ne podiže prema gore. Do bolnice bi pacijenta trebalo prevesti u sjedećem položaju, kako ne bi dodatno opterećivao ozlijeđeno rame.

Liječnici će na temelju pregleda i RTG snimki (po potrebi i snimki ultrazvuka ili MRI) dijagnosticirati stanje, te po potrebi reponirati (namjestiti) slomljenu kost. Nakon namještanja, ruka i rame će se imobilizirati ortozom na par tjedana. Ortoza služi kako bi rasteretila rame, odnosno kako bi spriječila da težina ruke izazove dodatna oštećenja ramena. Ako liječnici procijene kako neoperativne metode neće biti dovoljne kako bi kost zarasla pravilno ili ako se radi o teškom ili višestrukom prijelomu, pacijent će morati na operaciju.

Što napraviti nakon postavljanja dijagnoze?

Nakon što su ruka i rame imobilizirani, poželjno je krenuti s fizikalnom terapijom. Kako bi se, što je moguće više, spriječila pojava krutosti i zakočenosti ramena, poželjno je raditi vježbe koje uključuju pokrete šakom, laktom i vratom. Viseće (pendularne) vježbe (vježbe kod kojih ruka slobodno pada s povišenja te se vrše pasivni pokreti njihanja uda) poželjno je provoditi jer pomažu pri ublažavanju boli, povećavaju opseg pokreta u ramenu te sprječavaju stvaranje ožiljkastog tkiva unutar zgloba. Također, moguće je raditi i vježbe suprotnim, zdravim, udom. Dokazano je da kada vježbamo i poboljšavamo funkcionalnost jedne strane tijela, djelomično utječemo i na poboljšanje druge. Nije preporučljivo podizati teret ozlijeđenom rukom! Za vrijeme nošenja ortoze preporučuje se i održavanje aerobnih sposobnosti (fitnes) svakodnevnim hodanjem ili radom na bicikl ergometru te sličnim aktivnostima.

Nakon skidanja ortoze potrebno je potražiti pomoć stručnjaka koji će uputiti pacijenta što, kako, kada i koliko raditi. Nije preporučljivo odmah vršiti nagle pokrete niti opterećivati ozlijeđeno rame, glavni je cilj da ozljeda zaraste pravilno te da se postepeno, kroz rehabilitacijski postupak, povrati funkcionalnost. Neposredno nakon skidanja ortoze bol će još uvijek biti prisutna. Prvi korak rehabilitacijskog postupka biti će orijentiran na smanjenje i otklanjanje boli (primjena leda, vježbi istezanja, masaže radi poboljšavanja cirkulacije..). Slijede vježbe za povrat opsega pokreta (vježbe istezanja i po potrebi manualna terapija od strane fizioterapeuta), vježbe jačanja i koordinacijske vježbe za zapešće, lakat, rame i mišiće cijele ruke. Zadnji su korak vježbe za razvoj izdržljivosti te proprioceptivne vježbe. Fizioterapeut će pacijenta uputiti u vježbe koje mora raditi kod kuće s detaljnim uputama o njihovoj izvedbi, kao i ostalim korisnim informacijama.

Povrat potpune funkcionalnosti očekuje se u razdoblju od 4 do 6 mjeseci, a kost će u potpunosti zarasti nakon dodatnih 12  do 18 mjeseci.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.