Sindrom karpalnog tunela

Što je karpalni tunel?

Karpalni tunel je uzak prostor s prednje strane ručnog zgloba, zatvaraju ga karpalne kosti i poprečni karpalni ligament. Baza šake je građena od ukupno 8 kostiju zapešća (karpalnih kostiju). Sve kosti šake, u pripadajućim zglobovima, međusobno su povezane pomoću ligamenata. Ligamenti su čvrsta tkiva koja povezuju kosti, te ih stabiliziraju u zglobu. Poprečni karpalni ligament nalazi se na bazi šake, prelazi preko karpalnih kostiju i povezuje ih, ispod njega se nalazi karpalni tunel. Kroz tunel prolaze tetive (povezuju mišiće s kostima) mišića pregibača prstiju, te medijalni živac. Medijalni živac je jedan od 3 glavna živca ruke, osigurava osjete u palcu, kažiprstu, srednjaku i polovici prstenjaka, također, upravlja i kontrolira mišićima koji su odgovorni za savijanje prstiju i šake.

Što je sindrom karpalnog tunela?

Sindrom karpalnog tunela je stanje kod kojeg dolazi do pritiska na medijalni živac u području karpalnog tunela. Medijalni živac biva prikliješten zbog suženja karpalnog tunela. Posljedica pritiska medijalnog živaca jest utrnulost, gubitak osjeta i pojava boli u području koje živac iritira.

Što uzrokuje pojavu sindroma karpalnog tunela?

Sva stanja i bolesti koje uzrokuju suženje karpalnog tunela ili povećanje okolnih tkiva, uzrokom su razvoja ovog sindroma. Do pojave sindroma može doći nakon ozljede šake ili ručnog zgloba. Zbog ozljede dijelovi šake otiču, te vrše pritisak na medijalni živac. Također, bolesti kao što su artritis, dijabetes ili hipotireoza, mogu uzrokovati pojavu sindroma. Učestali pokreti šakom i prstima (npr. tipkanje po tipkovnici računala), nakon određenog vremena, mogu dovesti do upale ili iritacije tetiva u području karpalnog tunela. Upaljene tetive otiču te vrše pritisak na medijalni živac.

Kako prepoznati sindrom karpalnog tunela?

Dolazi do utrnulosti i gubitaka osjeta u području palca, kažiprsta, srednjaka i polovini prstenjaka. Također, dolazi do pojave tupe i nejasne boli u tom području. Simptomi su obično izraženiji ujutro. Ako se sindrom ne tretira, nakon nekog vremena, može doći do slabljenja mišića šake (hvatanje predmeta i stisak šake postaju problem, javlja se nespretnost prilikom baratanja predmetima).

Što napraviti?

Sindrom se može tretirati neoperativno ili operativno. Operacija je potrebna u slučajevima kada neoperativna metoda ne daje željene rezultate. Glavni cilj programa je smanjiti pritisak na medijalni živac, te otkloniti uzrok nastanka sindroma. Za početak je potrebno rasteretiti šaku i ručni zglob, odnosno izbjegavati sve aktivnosti koje uzrokuju pojavu simptoma. Potrebno je izbjegavati pretjerano stiskanje šake, rad na računalu i sl.. Potom se, ovisno o uzroku nastanka sindroma, primjenjuju kineziterapijske vježbe s ciljem otklanjanja simptoma i sprječavanja njihova povrata u budućnosti. Potpuni oporavak očekuje se u periodu od 4 do 6 tjedana.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.