Sindrom tarzalnog tunela

Što je tarzalni tunel?

Tarzalni tunel je vezivno-koštani prolaz koji se nalazi s unutarnje strane gležnja. Čine ga donji dio kostiju potkoljenice, točnije medijalni maleol (koštana izbočina s unutarnje strane gležnja) i petna kost (kalkaneus), s jedne strane, te vezivno tkivo (fleksorni retinakulum) s druge. Fleksorni retinakulum je vezivno tkivo koje spaja medijalni maleol tibije i petnu kost (kalkaneus), tvoreći tako uski prolaz ili tunel s medijalnim maleolom i kalakneusom. Kroz tarzalni tunel, ispod fleksornog retinakuluma, prolazi tibijalni živac kao i nekolicina tetiva i krvnih žila. Tibijalni živac inervira donju stranu stopala te upravlja, inervira i kontrolira mišiće koji su odgovorni za ispružanje stopala i savijanje prstiju stopala.

Što je sindrom tarzalnog tunela?

Sindrom tarzalnog tunela je stanje kod kojeg dolazi do pritiska na tibijalni živac u području tarzalnog tunela. Tibijalni živac biva prikliješten zbog suženja tarzalnog tunela. Posljedica je utrnulost, gubitak osjeta i pojava boli u području koje živac inervira.

Kako dolazi do razvoja sindroma tarzalnog tunela?

Nije uvijek potpuno jasno što uzrokuje nastanak sindroma. Povećani pritisak unutar tunela dovodi do pritiska tibijalnog živca o fleksorni retinkulum i do pojave sindroma tarzalnog tunela. Neki od mogućih uzroka su: upala tikva koja okružuju živac (zbog upale tkivo otiče i vrši pritisak na živac), otečene varikozne vene, otok uzrokovan nekim drugim stanjima (npr. dijabetes ili artritis), spušten unutarnji svod stopala, i sl.. 

Kako prepoznati sindrom tarzalnog tunela?

Može se javiti sijevajuća ili žareća bol u području u kojem je živac pritisnut, kao i u području donje strane stopala. Bol se pojačava prilikom dugotrajne aktivnosti (hodanje ili trčanje), dok se simptomi smanjuju za vrijeme odmora. Ako se sindrom ne tretira može doći do utrnulosti i gubitka snage u mišićima stopala koje tibijalni živac inervira.

Što napraviti?

Sindrom se može tretirati neoperativno ili operativno. Operacija je potrebna u slučajevima kada neoperativna metoda ne daje željene rezultate. Glavni je cilj smanjiti pritisak na tibijalni živac, te otkloniti uzrok nastanka sindroma. Terapija ovisi o uzroku nastanka sindroma (o uzroku pritiska na živac- upala ili sl.). Za početak je potrebno rasteretiti gležanj i stopalo, odnosno izbjegavati sve aktivnosti koje uzrokuju pojavu simptoma. Potom se, ovisno o uzroku nastanka sindroma, primjenjuju kineziterapijske vježbe istezanja za povrat fleksibilnosti mišića stražnje strane potkoljenice s ciljem otklanjanja simptoma i sprječavanja njihova povrata u budućnosti. Potpuni oporavak očekuje se nakon nekoliko tjedana. Rehabilitacija nakon operacije u prosijeku traje 8 tjedana.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.