Trzajna ozljeda vrata

Što je trzajna ozljeda vrata?

Trzajna ozljeda vrata se definira kao ozljeda koja nastaje prilikom nagle ekstenzije (pokret glavom i vratom unatrag) nakon koje slijedi nagla fleksija (savijanje glave i vrata). Prilikom trzajne ozljede dolazi do istezanja i ozljede mišića, ligamenata (vezivna tkiva koja spajaju kosti), tetiva (vezivna tkiva koja spajaju mišiće za kosti), diskusa i zglobova između kralježaka u vratnoj kralježnici.

Kako je građen vrat?

Kralježnica je građena od 24 kralješka. Razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3-5 trtičnih kralježaka. Kralježnica nije ravan „stup“, već tvori oblik slova „S“. Vratna je kralježnica građena od 7 kralježaka (označuju se velikim slovom „C“ i brojem- C1-C7). Prva se dva vratna kralješka, atlas i aksis, uzglobljuju s lubanjom. Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 poprečna i 1 spinalnog nastavka (moguće ih je napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka. Otvori kralješka, svih kralježaka u kralježnici, tvore koštani kanal koji štiti i podržava leđnu moždinu (spinalni kanal). Duž kralježnice, kroz kanale sa svake strane kralješka (neural foramina), iz leđne moždine izlaze živci (živčani korjenovi) koji se onda dalje regrupiraju i granaju po cijelom tijelu. Živčani korjenovi koji izlaze iz vratne kralježnice inerviraju ruke. Unutar zglobova između kralješaka nalazi se zglobna hrskavica (glatko i elastično tkivo koje štiti površinu zgloba- kralješke prilikom pokreta, apsorbira opterećenje i omogućava glatke pokrete u zglobu). Intervertebralni diskus (međukralježnička ploča) je vezivno elastična tvorevina koja se nalazi između dva kralješka. Diskus služi kao neka vrsta „amortizera“, apsorbira opterećenje (štiti kralježnicu od snažnih sila koje na nju djeluju prilikom mirovanja, a posebno prilikom kretanja) i omogućava bolje prianjanje kralježaka jedan na drugog. Diskus je građen od dva dijela. Unutarnji dio diskusa je meka i želatinozna tvorevina, naziva se jezgrom (nucleus pulposus). Jezgru obavija ligamentarni (vezivno tkivo) prsten koji se naziva anulus (anulus fibrosus).

Kako dolazi do trzajne ozljede vrata?

Trzajna ozljeda vrata nastaje uslijed naglog i snažnog „trzaja“ vratom (natrag-naprijed). Uslijed trzajne ozljede dolazi do ozljede mišića, diskusa, zglobne hrskavice i ostalih mekotkivnih struktura vrata. Zbog ozljede diskusa (diskus hernije ili „iskakanja diskusa“) može doći do pritiska na leđnu moždinu i/ili živčane korjenove (može doći do razvoja cervikalne radikulopatije ili spinalne stenoze). Trzajne ozljede vrata najčešće se događaju uslijed automobilskih nesreća ili udaraca u potiljak. Povećani rizik od trzajne ozljede vrata uslijed sudara predstavljaju: postojeća bol u vratu, prijašnja trzajna ozljeda, nošenje pojasa…

Kako prepoznati trzajnu ozljedu vrata?

Simptomi trzajne ozljede vrata su: bol u vratu koja se može širiti niz ruku i u gornji dio leđa između lopatica, bol u donjem dijelu leđa, bol u području čeljusti (vilice), glavobolje, vrtoglavice. Bol se javlja odmah nakon ozljede, dok se ostali simptomi mogu javiti u odmaku od 24 do 72 sata nakon nesreće. Ako je došlo do pritiska na leđnu moždinu ili živčane korjenove, može doći do ukočenosti ili do pojave trnaca u rukama, nogama ili stopalima. Također, može doći i do boli u licu, umora, zbunjenosti, slabe koncentracije, razdražljivosti, i sl..

Što napraviti?

Trzajna se ozljeda vrata tretira neoperativno. Operaciji se pristupa ako je došlo do ozbiljnijih ozljeda diskusa, leđne moždine ili živčanih korjenova. Meki ovratnik se nosi prvih 24 do 48 sati nakon nesreće, kako bi se smirila upala i bol. Na početku fizikalne terapije koriste se metode za otklanjanje boli i upale (primjena leda, električne stimulacije mišića, masaže, i sl.). Kod nekih se pacijenata primjenjuju i metode trakcije (postupnog „izvlačenja“, odnosno postupnog pasivnog istezanja vratne kralježnice) putem posebnih uređaja ili uz pomoć terapeuta. U terapiji se koriste i razne manipulativne tehnike za povrat funkcije vrata. Primjenjuju se i kineziterapijske vježbe jačanja, istezanja, proprioceptivne vježbe za povrat snage, jakost, pokretljivosti i kontrole vratnih mišića kao i mišića ramena i gornjeg dijela leđa. Potpuni se oporavak od ozljede očekuje u periodu od 3 mjeseca nakon nesreće.

Kako vam Motus Melior može pomoći?

Stručni tim Motus Melior sportskog i rehabilitacijskog centra pristupa konzervativnom rješavanju mišićno-koštanih ozljeda i bolnih stanja na holistički način, integrirajući pritom informacije prikupljene specijalističkim pregledom, slikovnom dijagnostikom, funkcionalnim statusom te analizom opterećenja. Temeljem tih informacija,  određuje se individualna terapija koja upotpunjuje ili zamjenjuje standardni pristup rješavanju ovog problema kroz integraciju manualne terapije, kineziterapije, ergonomskih rješenja i edukacije klijenta. Navedeni pristup rezultira bržim i dugoročnijim rješenjem klijentove ozljede i /ili bolnog stanja.